
Napukli Autoportret 1890.
Oscar WildeNa jednom tavanu stoji slika. Sablast unutar rama predstavlja izobličenost duše, otelovenje žudnje i pohlepe, mladića otrovanog hedonizmom, utopljenog u bujicama iskušenja i strastvenih telesnih uživanja; večnog roba sopstvenih unutrašnjih demona. Ožiljci, otvorene rane i trulež portreta, otkrivali su najmračnije tajne Dorijanovog bivstvovanja. Njega je mučila živa smrt vlastite duše. Kako prići vatri zadovoljstava, ...
Pročitaj više...
Pročitaj više...

Simbol šume kod Junga
Autor slike: Ljiljana RankovićŽarko Trebješanin u svojoj knjizi Rečnik Jungovih pojmova i simbola ovako obrađuje šumu kao simbol u analitičkoj psihologiji: „Mnoštvo gusto izraslog visokog drveća koje svojim krošnjama zaklanja Sunce, koje predstavlja moćan i prastari simbol. Šuma kao mračno, nepristupačno, neprohodno, gusto naseljeno i tajanstveno mesto predstavlja idealan prostor za simbolizaciju prostranog i nedokučivog ...
Pročitaj više...
Pročitaj više...

Džoker nosi masku naših neostvarenih revolucija
Ustati, srediti se, a zatim iščekivati neki nepredviđeni varijetet depresije ili užasa. Menjao bih čitav kosmos i kompletnog Šekspira za jedno zrnce ataraksije. Sioran Film Džoker, reditelja Toda Filipsa, izazvao je pravu buru u javnosti, što na strani onih građana koji se osećaju ugroženo u nametnutom političkom i društvenom sistemu, što na strani samih pripadnika ...
Pročitaj više...
Pročitaj više...

Balada o Kortu Maltezeu
Mon ermano… Postoje neki književni likovi ili strip junaci koji ostaju u granicama fikcije koja im je podarila život i prepoznatljive osobine. A postoje i neki junaci koji prevazilaze prostor imaginacije koja ih je iznedrila i prelaze u naš stvarni svet. Kao da im je mali svet u kome su stvoreni, i kao da ne ...
Pročitaj više...
Pročitaj više...

Serija “Černobilj”
Možda i najbolja serija ove godine. Producenti HBO-a su nadmašili sebe još jednom. Taman kad smo odgledali, ne baš najbolje, finale serije Igra prestola, oni su izbacili nešto fantastično. Černobilj je došao, rekla bih, u pravom trenutku i potpuno neočekivano. Zašto je Černobilj najbolja serija ove godine? Pre svega glumačka ekipa je predobra. Drugo sama ...
Pročitaj više...
Pročitaj više...

Juval Noa Harari: Homo deus
Juval Noa Harari izazvao je pravu kontraverzu već svojim delom Sapiens, ali kao da mu je to bilo malo pa je objavio i knjigu Homo deus, koja je odjeknula kao tempirana bomba. U Sapiens-u Harari se bavio ljudskom prošlošću, a u Homo deus-u se bavio onim što nas čeka u budućnosti. Knjiga deluje na samo ...
Pročitaj više...
Pročitaj više...

Platon i problemi tradicionalne definicije znanja
Teleologija dijaloga Teetet Da bismo došli do tradicionalne definicije znanja moramo se okrenuti Platonu, tačnije Platonovom dijalogu Teetet. Zašto se okrećemo Platonu? Razlog je isti kao kada analiziramo razne filozofske pojmove (npr. pojmove lepog, dobrog, pravednog). Taj razlog leži u tome što se Platon prvi ozbiljno bavio filozofskim pojmovima koji ulaze u spektar naše filozofske ...
Pročitaj više...
Pročitaj više...

Priča o časopisu Rolling Stone
Priča o časopisu Rolling Stone nije priča samo o jednom od najznačajnijih časopisa u dvadesetom veku, to je priča o jednom od najvećih kontrakulturnih fenomena koji je menjao sliku sveta. To je prava rokenrol priča. Makar je takva priča bila u početku. Časopis Rolling Stone je nastao šezdesetih godina u San Francisku kao platforma koja ...
Pročitaj više...
Pročitaj više...

Elite i društvo
Istorija je groblje aristokratije. Pareto Knjiga Elite i društvo Tomasa Botomora obrađuje jedan od najzanimljivijih socijalnih fenomena. Knjiga je obrađuje status i prirodu elite kao socijalne pojave, kao i različite teorije elita. Mi ćemo u ovom tekstu izložiti najvažnija zapažanja koja je Botomor obradio u svom čuvenom delu. Na početku razmatranja ovog fenomena, istražićemo prvo ...
Pročitaj više...
Pročitaj više...

Društveni uzroci i tipovi samoubistva kod Emila Dirkema
U ovom tekstu baviću se delom Samoubistvo, sociologa Emila Dirkema. Dirkem kao jedan od osnivača sociologije kao nauke, prirodno je imao pre svega sociološki pristup fenomenu samoubistva. U tekstu ću se truditi da ne zapostavim ni njegova filozofska i psihološka zapažanja. Na nekim mestima u njegovom delu postoji i čvršća veza sa filozofijom, ali neću ...
Pročitaj više...
Pročitaj više...